Bez obzira koliko smo pažljivi da ne gomilamo gomile stvari i da svoj dom učinimo ugodnim mestom, uvek na kraju shvatimo da smo okruženi sa mnogo (previše) stvari. Ali da li nam treba toliko uspomena, stvari koje nikada ne koristimo ili koje bi nam mogle zatrebati jednog dana? Dom treba da bude najudobnije mesto u našim životima, prostor gde možemo slobodno da dišemo i gde ćemo biti okruženi stvarima koje stvaraju pozitivne emocije.

Stoga, kada uđete u svoj životni prostor, obratite pažnju na to kako se osećate. Da li vas vaše okruženje inspiriše? Ili mislite da vas stvari „guše“? Ako je ovo drugo tačno, možda bi trebalo da pogleda sve stvari oko sebe i nered u prostoru. Iznenađujuće je koliko mogu da utiču na svakodnevne emocije. Stručnjaci kažu da treba obratiti pažnju na sledeće stvari:

Porodični predmeti i pokloni

Vaša tetka je možda imala najbolje namere kada vam je ostavila svoju kolekciju figurica, ali to ne znači da biste je trebali zadržati. „Držimo se nasleđa ili poklona iako ih ne volimo ili ne uživamo u njima jer znamo da ćemo se osećati krivim ako ih damo nekom drugom“, kaže psiholog i autor dr Suzan Bartel. „One nas emocionalno opterećuju i izazivaju fizički nered. Čuvamo stvari koje se ne uklapaju u naš stil, a onda nemamo prostora za predmete koji bi nam zaista doneli radost“, dodaje ona za House Beautiful.

Dečje stvari

To nije samo nekoliko igračaka na podu, to je ogromna dnevna gomila igračaka, odeće, dodataka, crteža. „Roditelji su zabrinuti zbog nereda među stvarima svoje dece. Teško ih je srediti i držati u određenom prostoru, stvarajući osećaj nedostatka kontrole“, kaže dr Bartel. Savet je da ih očistite i ako ih deca dugo nisu koristila, poklonite ih.

Knjige koje više nisu važne

„Knjige stvaraju snažne emocije jer su putovanja u druge svetove i podstiču maštu“, kaže dr. Kristina Voters, autorka knjige Inside the Flame: Radost čuvanja onoga što imate. „Skloni smo da se držimo onih koji su bili uz nas u važnim trenucima u našim životima. To je kao da se odreknemo dela našeg života kada pustimo voljenu knjigu“, dodaje ona. Ali kada knjiga ima suprotan efekat, važno je da je uklonite iz kuće, jer stvara negativne emocije.

Uspomene iz detinjstva

Naravno, nećete odustati od svoje omiljene lutke ili plišanog medvedića, a još manje važnih uspomena iz detinjstva može biti teško rastati se. „Suočiti se sa činjenicom da nekada dragoceno blago više nema svoju staru magiju znači priznati sebi da smo se promenili. I često nas ta spoznaja primorava da se zapitamo, u redu, šta bi sada bio izvor sreće? Promena uvek postavlja pitanja ko smo i šta želimo od svojih života. Kada shvatimo da je kolekcija lutaka koju nismo imali od detinjstva, više nećemo imati magiju. nezgodna tema“, kaže Voters.

Neuredan krevet

Preskakanje nameštanja kreveta kada se probudimo ujutru ima iznenađujuće negativan uticaj na život.Organizacija je ključna za dobro suočavanje sa svakodnevnim životnim problemima i stresom, tako da je od suštinskog značaja da započnete dan nameštanjem kreveta. To nam čak može pomoći da bolje spavamo noću jer ćemo moći da odemo u krevet bez stresa zbog neurednih stvari.

Pogrešna boja u sobi

„Dokazano je da boja utiče na naše raspoloženje. Znamo da su crveni, narandžasti i vatreni tonovi aktivne i stimulativne boje; plava i zelena opuštaju, a siva i bež neutralne“, kaže Benko. Ali ona takođe naglašava važnost izbora boje koju volimo, a ne one koja je u trendu. „Recimo da imate određenu vezu sa crvenom bojom i ona vam nikako ne stoji. Onda je svejedno da li je to trenutno popularna boja kojom ćete ofarbati svoj dom“, nastavlja ona.

Polomljeni predmeti

Svaki put kada otvorite kuhinjske ormariće vidite napuklu šolju za čaj. Možda ste ga već popravili, ali još uvek niste sigurni da li treba da ga bacite. „Moja teorija je da je to strah od nedostatka. Plašimo se da nećemo imati dovoljno, a to je mentalitet siromaštva. Što se zapravo odnosi na to da se ne osećamo kao da vredimo dovoljno. Ali negovanje mentaliteta siromaštva samo ga održava, a slomljeni predmeti stvaraju sličnu slomljenu energiju u našim unutrašnjim i spoljašnjim životima“, objašnjava konsultantkinja Anđite Čo.

Gomile starih papira

„Papirologija je dosadna. Stare karte i razglednice su često poput slomljenih predmeta, predstavljaju stare uspomene koje se ljudi plaše da ostave“, kaže Kolet Šajn. „Mnogo papirologije može izazvati anksioznost, osećaj preopterećenosti, stida i definitivno stres“, dodaje ona. Organizovanje naše papirologije može nam pomoći da se osećamo bolje i energičnije.

Prepuni stolovi

Ovi komadi nameštaja služe kao skladište, ali samo ako se pravilno koriste. Međutim, često su pretrpani nasumičnim stvarima koje stavljamo na njih. A onda mogu biti plodno tlo za nered u prostoru, izazivajući stres u prostoriji u kojoj bi trebalo da se opuštamo.

Poštovanje prostora

Dok je razumevanje koje stvari u našim životima izazivaju negativne emocije pola bitke, otpuštanje ovih stvari može biti iznenađujuće teško. Veoma je važno da shvatimo koliko nam je životni prostor važan. „Trebalo bi da poštujemo svoj prostor koliko i naše stvari. Potreban nam je prostor za aktivnosti koje volimo — bilo da se igramo sa decom, radimo jogu u spavaćoj sobi ili plešemo tango u dnevnoj sobi. To je ono što radimo, a ne ono što posedujemo, ono što čini život nezaboravnim i smislenim“, kaže Fransin Džej.

(zena.net.hr)

Trenutno: Se čita...

Najnovije: Na portalu